Varanda / Polítika / SECoop Hamutuk Ho Parseiru Dezenvolvimentu Hodi Hasa’e Kresimentu Ekonomiku Iha TL

SECoop Hamutuk Ho Parseiru Dezenvolvimentu Hodi Hasa’e Kresimentu Ekonomiku Iha TL

Díli, 19 Fevereiru 2026 – Sekretariu Estadu Cooperativa (SECoop), servisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu hodi haforsa setor kooperativas no ekonomia iha Timor-Leste no hakbiit servisu Kooperativas ba komunidade

Sekretario Estado Kooperativa (SECoop) Interinu, Fernandinho Vieira da Costa, hatete Sekretariu Estadu Cooperativa (SECoop) ho parseiru sira halo diskusaun progresu ne’ebé atinji ona ho obstakulu no dezafiu sira mosu iha terrenu nune’e ho parseiru sira halo reuniaun ida hodi hadia iha kada parseiru sira nia intervensaun liga ho servisu dezenvolvimentu kooperativa nian nune’e hanoin ba planu servisu Kooperativas nian ba futuru

“enkontru oin equipa SECoop parseiru sira sei halo diskusaun progressu ne’ebé ita atinji ona obstaklu no dezafiu sira ne’ebé mosu iha terenu oinsa kada parseiru desenvolvimentu bele hadia nia intervensaun sira ligasaun ho servisu desenvolvimentu cooperativa ita nia rai, ita mos sei hare klaramente papel Secretario Estado Cooperativa atu harmoniza koordena no fasilita servisu hotu-hotu hodi sai efetivu no impaktu real ba komunidade sira” dehan Sekretariu Estadu Kooperativa (SEKoop) Interinu, Fernandinho Vieira da Costa, iha salaun JL Vila aimutin, Kinta (19/02/2026).

Iha reuniaun ne’e objetivu atu kontinua hametin kooperativas hodi sai forte no responsabilidade, sustentabilidade nune’e kooperativa sai instrumentu ne’ebé halo produsaun ba setor produtor sira asesu ba merkadu hodi hasa’e rendimentu familia nian”ita nia objetivu laos implementa projetu maibe kontinua hametin Cooperativa sira hodi sai forte transparante responsabilidade no sustentavel Cooperativa tenke sai instrumentu importante hodi sai produsaun halibur fasilita prosesamentu produtos ho setor nain sira fasilita produtor sira asesu ba merkadu hodi aumenta rendimentu familia sira hametin Economia rural” Governante Haktuir

Diretora Plan Internasional Timor-Leste (PITL), Fatima Estrela Soares, hatete fo fiar parseiru sira hodi halo rotasaun ho mekanismu ne’ebé diak ho hanoin komitmentu no laos planu deit maibe ho parseiru sira sai plataforma ida nune’e presiza haforsa cooperativas no hakbiit servisu kooperativas ba komunidade sira

“Ami fo fiar ba parseiru sira bele halo rotasaun ba lidera no mos fasilita ho koordenasaun ida ne’ebé maka ho mekanismu ne’ebé maka diak tebes hau hanoin ida ne’e komitmentu laos husi planu deit maibe husi kolega parseiru sira hotu tanba ida ne’e hanesan Plataforma ida ou mekanismu ida ne’ebé maka ita bele fahe ita nia hanoin hamutuk atu bele identifika lakuna sira ne’ebé maka ita hasoru no mos karik lisaun balun ne’ebé maka ita presiza atu fahe ba malu atu bele haforsa Cooperativa desenvolvimentu cooperativas iha ita nia komunidade”Dehan Diretora Plan Internasional Fatima Estrela Soares

Nia haktuir, momentu hakarak fahe konaba Plan Internasional Timor-Leste (PITL) nian ne’ebé iha tinan kotuk fulan outubru lansa planu estratejia tinan 2025 to 2030 ne’ebé foku liu ba programa estratejia haforsa ekonomia rural nian

“Iha momentu ida ne’e hakarak fahe ituan katak Plan Internasional ami iha tinan kotuk iha fulan outubro foin lansa nia planu estratejia ba tinan lima oin mai ne’ebé maka sei hahu husi tinan 2025 ate 2030 iha ninia foku boot ida programa estratejiku boot ida ba dala tolu nian maka oinsa atu haforsa Economia rural liu husi nia sanak sira ne’ebé maka ami halo ida maka hare konaba asunto Cooperativa maibe saida maka ami aprende husi tinan lima ba kotuk katak importante tebe-tebes ita presiza hare konaba investimentu ida ne’ebé maka pissectoral ezemplo ita la halo Cooperativa maibe ita bele lori setor sira seluk atu bele hamutuk sai ida deit iha komunidade tanba iha ami nia planu estratijia tinan ne’e ba oin hau nia hakarak atu hare konaba oinsa ita bele ultrapassa asunto Economia ne’ebé oferese preokupasaun ita hotu-hotu nian no mos hare konaba oinsa atu bele ultrapassa ka resolve lao lentu ida ne’ebé maka agora dadauk ita hasoru impaktu husi mudansa klimatika” Nia hakotu

Jornalista : Mateus F. De Deus

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top