
Dili 21 Maio 2026-Centru Nasional Chega (CNC) halo atividade festival literasia ba loron 3 hodi prezerva memoria estimula kultura lee no promove kreatividade produtiva iha zona edukativa nian
Diretor Ezekutivu Centro Nasional Chega (CNC), Hugo Maria Fernandes hatete iha tinan tinan Centro Nasional Chega (CNC) halo atividade Festival Literasia ne’ebé iha tinan ne’e halo kombinasaun ba loron 3 nian
“Tinan-tinan CNC sempre halo dala barak atividade kiik deit halo festival literasia maibe ba tinan ida ne’e ita halo kombinasaun ida ba loron tolu ita hahu ohin sei kompleta iha sabdu agora. Iha tema mak ohin ita hatete ne’e entaun oinsa maka istimula joven sira foin sae sira atu hatene historia liu husi atividade kriativu sira” dehan Diretor Ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes iha Balide antigu komarka
Alende iha festival ne’e iha diskusaun konaba relatoriu Centro Nasional chega (CNC), diskusaun ba livru ne’ebé produs husi joven sira nia koñesimentu no iha abilidade hodi hakerek livru, festival Kulinaria no aprezentasaun Musika sira
“Iha festival ne’e orsida sei iha diskusaun konaba relatoriu chega diskusaun konaba livru sira ne’ebé mak produz hodi hodi estimula foin sae sira koñesimentu no sira nia abilidade rasik atu hakerek livru rasik iha festival kulinaria hahan iha apresentasaun musika banda musika sira husi grupu ne’ebé iha, enjeral apresentasaun sira ne’e hotu ne’e atu oinsa maka estimula joven sira nia kreatividade” Nia Informa

Vise Primeiru Ministru e Ministru Koordenador Asuntu Sosial no Minitru Em-Ezersisiu MESCC, Mariano Assanami Sabino, afirma apresia ba juventude kriativu ne’ebé hakerek livru, tanba loron ida historia sei lakon bainhira ita koalia no hanoin deit ne’ebé presiza hakerek hodi arkivu
“Ita iha prosesu ida ne’ebé Apresia teb-tebes ba sira ne’ebé hakerek tanba to tempu ida se ita hanoin deit ita koalia deit to tempu ida lakon ema sei haluha tanba ne’e ita apresia ba sira ne’ebé konsentra sira nia tempu ba hakerek” dehan VPM II, Mariano Asanami Sabino
Nia akresenta, Lee livru nafatin sai kultura ba ita maibe iha era dijitalizasaun buat hotu sai fasil hodi haluha tiha lee livru

“Lee nafatin sai kultura ita nian, dala ruma ita agora ho tiktok ho media ho vídeo ne’ebé mak prepara ho buat hotu ne’ebé ke fasil tebes internet bele fo dala ruma ita haluha tiha lee mais ne’e fundamentu para forma ita nia luta iha kakutak ne’e, lae kakutak hetan fasil deit buat hotu ema nian ita dekor deit koalia hanesan ita atu mai koalia diskursu mos o ba AI prepara hotu ona iha ne’eba entaun o mai koalia tuir mais halo o nia kakutak ne’e laos hanesan lutador ona laos hanesan esforsu ona o nia kakutak hanoin ona ba eletronika, dependente ona ba internet dependente ona ba AI entaun esforsu kakutak ne’e ladun lao ona” nia haktuir
Nia hatutan, lee tenke sai baze ba ita nia identidade no ita nia kultura ho ita nia karakter tanba ne’e Timor oan iha ne’ebé tenke mantein ho lee tanba ne’e importante teb-tebes ba Timor oan hodi bele hatene diskusaun hatene analiza ba prosesu lutador sira nian iha Timor-Leste
Jornalista: Aniceto Da Silva