
Dili 01 Juñu 2026-Relasiona ho loron Mudiál la fuma tabaku ne’ebé kada tinan monu iha loron 31 fulan Maio Organizasaun Saúde Mudiál (OMS) iha Timor-Leste konsidera vendedor sira kauze 20% faan tabaku besik iha areadores eskola iha Timor-Leste.
Reprezentante Organizasaun Saúde Mudiál (OMS), Arvind Mathur hatete, iha Timor-Leste, estudante nain lima uza ona tabako, besik 20% husi eskola vendedor sira fan tabaku iha areadores eskola nian.
“Dadus hirak ne’e mai husi levantamentu nasionál iha eskola sira, dadus ne’e hatudu katak produtu tabaku sira besik loos ho labarik no joven sira, no tanba ne’e mak tema loron Mundiál la Fuma Tabaku 2026, “Hatudu Lolós Influénsia”, ko’alia diretamente ba ita-nia nasaun,” dehan Reprezentante Organizasaun Saúde Mudiál (OMS), Arvind Mathur iha Komunikadu Impresa ba jornalista iha UNTL
Nia dehan, loron Mundial la Fuma Tabaku selebra kada tinan iha loron 31 Maio, iha loron hanorin katak produtu tabaku no nikotina dala barak halo atu haree atrativu.
“Loron ne’e hanorin mai ita katak produtu tabaku no nikotina dala barak halo atu haree atrativu, modernu no la perigózu, liu-liu ba joven sira. Iha Timor-Leste, problema ida ne’e urjente tebes, liu-liu iha área eskola sira,”nia dehan.
Nia esplika, iha deskobrimentu sira foin lalais ne’e husi Say no to 5S endline, haree mudansa sira ne’ebé akontese desde programa ne’e hahú, programa ne’e fila fali ba eskola sira iha Timor tomak hodi haree no muda ona dezde projetu ne’e hahú.
“Estudante sira ne’ebé uza tabaku ka fuma menus ona maibé tun uitoan de’it. Iha tempu hanesan, manorin sira ne’ebé hetan estudante fuma iha eskola sa’e husi 2.5% ba to’o besik 22%. Bainhira estudante sira rasik admite katak sira uza tabaku, no bainhira manorin sira hetan beibeik sira fuma iha areadores eskola nian, ita bele dehan katak buat ne’ebé ita haree agora ne’e parte ki’ik de’it husi problema ida ne’ebé boot liu,” nia esplika.
Rezultadu hirak ne’e hatudu realidade importante ida uza tabaku sei komún no konsidera normal iha Timor-Leste, situasaun ida ne’e mos afeta joven sira, peskiza nasional ikus hatudu katak 60% husi ema boot iha Timor-Leste uza ona tabaku ne’e.
“Taxa ne’e aas liu ba mane sira (77.5%) duke iha feto sira (45%). Tabaku prejudika tebes mai ita-nia saúde. Bele oho to’o metade husi ema sira ne’ebé uza tabaku no sira ne’ebé la para uza. Iha Timor-Leste, preokupasaun boot liu mak fa’an sigaru ida-idak. Labarik ka joven ida karik la iha osan atu sosa sigaru tomak, maibé bele sosa sigaru lolon ida de’it. Ida ne’e halo tabaku fasil liu atu asesu no bele halo dependénsia ba nikotina iha idade joven. Tanba ne’e mak fa’an sigaru rahun/sigaru lolon ida besik eskola sai preokupasaun boot ida,” nia haktuir.
Timor-Leste iha ona lei forte sira atu kontrola tabaku, desde sai membru ba WHO Framework Convention on Tobacco Control (WHO FCTC) iha tinan 2004, Timor implementa ona hodi avizu saúde ho imajen iha pakote tabaku, restrisaun ba fuma iha fatin públiku sira, no bandu ba fa’an sigaru lolon ida-ida, medida sira ne’e fó baze forte ba nasaun atu proteje nia povu, liu-liu labarik sira.
Ho enkorajamentu, peskiza eskola nian hatudu katak sasukat sira-ne’e agora uza barak liu iha prátika. Klube anti-fuma ne’ebé lidera husi estudante sira aumenta husi 22% husi eskola sira ba 83%. Apoiu akonsellamentu iha eskola sira mós aumenta ona. Polítika sira kontrolu tabaku nian ne’ebé eskrita uluk hetan iha menus hosi 1% hosi eskola sira, maibé agora eziste liu ona 95%. Husi perspetiva ida-ne’e, aumentu iha manorin sira ne’ebé kaer tonam estudante sira fuma bele hatudu konsiénsia di’ak liu no atensaun barak liu. Ida-ne’e maka rezultadu husi esforsu kontínua atu ajuda manorin sira atu responde ba uza tabaku. Rezultadu hirak ne’e hatudu kompromisu maka’as husi Ministériu Saúde no Edukasaun, manorin sira, no komunidade sira no ida ne’e mós la’o di’ak ona iha eskola sira.
“Ministériu Saúde, ho apoiu husi OMS no parseiru sira, kria ona taskforce nasionál ida. Taskforce ida-ne’e halibur setór saúde, edukasaun, inspesaun, governu lokál, sosiedade sivíl, mídia, no aplikasaun lei. Matadalan sira dezenvolve hela atu hametin ezekusaun Lei Kontrolu Tabaku nasionál. Ida-ne’e inklui aplikasaun di’ak liu ba bandu atu fa’an sigaru lolon ida-ida ka rahun. Maski nune’e, dezafiu sira sei iha nafatin. Implementasaun fatin públiku livre husi fuma, restrisaun publisidade tabaku no proteksaun husi influénsia indústria tabaku presiza haforsa tan. Lei bandu faan sigaru lolon ida-idak/rahun mos presiza implementasaun ne’ebé forte liu. Ema barak sei hetan espozisaun ba fuma pasivu. Ema boot nain haat husi lima mak hetan fuma pasivu iha uma, no liu husi metade hetan iha fatin servisu. Situasaun hirak ne’e influensia buat ne’ebé labarik sira haree no konsiderva hanesan buat normal,” nia esplika.
Iha tempu hanesan, produtu tabaku no nikotina foun sira mos hahú tama ona ba merkadu. Sigaru eletróniku no heated tobacco products sira dala barak promove hanesan sigaru ne’ebé modernu no ladún perigózu. Produtu hirak ne’e uza sabor oioin, embalajen ne’ebé atrativu no promosaun liuhusi média sosial. Maibé, produtu hirak ne’e sei iha nafatin nikotina, ne’ebé halo dependénsia aas liu-liu ba iha joven sira. Efeitu tempu naruk ba saúde sei presiza halo estudu tan.
Futuru ba kontrolu tabaku sei depende ba oinsá nasaun sira responde ba produtu foun hirak ne’e. Desizaun kona-ba sabor, vendedor, taxa no publisidade sei determina se Timor-Leste kontinua halo progresu ka lakon rezultadu di’ak sira ne’ebé alkansa ona.
Iha Loron Mundial la Fuma Tabaku ida ne’e, ita tenke hatene liuhusi nia tema saida maka tabaku nia bosok sira. Sigaru baratu ida ka produtu vape ho sabor furak sira bele hatudu la perigózu ohin loron, maibé bele kria dependénsia no moras iha futuru. Timor-Leste tenke kontinua haforsa implementasaun lei ba kontrolu tabaku. Nasaun ne’e tenke investe nafatin iha prevensaun, sensibilizasaun no apoiu hapara uzu ba tabaku. Eskola sira, fasilidade saúde, fatin servisu no fatin públiku sira tenke sai fatin sira ne’ebé livre husi tabaku. Ita mos tenke alerta ba produtu foun sira ne’ebé buka atu atrai joven sira atu saidependénsia ba nikotina. Portaun eskola sai fatin ida ne’ebé problema hirak ne’e hahú, maibé mos bele sai fatin ida ne’ebé fó solusaun.
Jornalista: Mateus F. de Deus