Varanda / Saúde / Dili Internasional Maratona, MS Prepara Profisionál Saude 50 Postu Saude 8

Dili Internasional Maratona, MS Prepara Profisionál Saude 50 Postu Saude 8

Dili, 16 Jullu 2026-Relasiona ho Dili Internasionál Maratona ne’ebé sei realiza iha fulan Agostu tinan ne’e Ministériu Saúde liu liu Servisu Nasionál Ambulánsia Emerjénsia no Médikamentu (SNAEM) sei prepara profisionál saúde hamutuk na’in 50 kompostu husi doutór espesialista, médiku jerál, infermeiru no apoiu Voluntáriu sira husi Cruz Vermello Timor-Leste inklui Postu Saúde 8

Diretór Servisu Nasionál Ambulánsia Emerjénsia no Médikamentu (SNAEM), Simpliçio Amaral hatete, Workshop ida ohin ne’e realiza Ministériu Saúde liu husi Servisu Nasionál Ambulánsia Emerjénsia no Médikamentu (SNAEM) kolabora hamutuk ho Organizasaun Saúde Mudiál (OMS) iha Timor-Leste no hetan apoiu finaseiru husi KOICA.

Atividade Dili internasionál Maratona ne’ebé organiza husi Presidente Repúblika no hetan apoiu husi Organizasaun Mundial Saúde (OMS) tekniku husi KOICA tanba ne’e Ministériu Saúde hodi asegura husi inisiu to remata.

“OMS apoiu téknika no KOICA ne’ebé objetivu husi ita nia Workshop ne’e mak ita boot sira hatene katak Dili Internasionál Marotona ne’ebé organiza husi na’in Presidente Repúblika Timor-Leste, tanba ne’e mak papél Ministériu Saúde nian mak, atu asegura husi dia primeiru to’o loron ikus,” dehan Simplicio Amaral ba Jornalista sira iha Timor Plaza Suai Room

Diretór Servisu Nasionál Ambulánsia Emerjénsia no Médikamentu (SNAEM), Simpliçio Amaral.

Nia dehan Ministériu Saúde mós prepara profisionál saúde sira no mós postu saúde sira hahú husi Kristu Rei to’o iha Palásiu Prezidente Repúblika.

“Ita mós prepara ho profisionál saúde sira komesa husi, estatua ain to’o iha finisih line, ita nia postu médiku ne’ebé mak atu monta iha fatin ne’ebé mak indikador ne’e hamutuk Posto médiku 8, no totál pessoál saúde ne’ebé mak destaka iha ne’ebá kompostu husi doutór espesialista, médiku jerál, infermeiru ho ita nia parseiru sira hanesan voluntáriu husi CVTL entaun hamutuk 50,” Nia dehan.

Nia esplika na’in 50 ne’e husi Ministériu Saúde nian maibé husi parseiru sira hanesan Cruz Vermello Timor-Leste (CVTL) seidauk hatene sira atu kolabora sira-nia voluntáriu hamutuk na’in hirak.

“Karik ita nia parseiru sira husi voluntáriu balun hanesan CVTL sira atu mai priense sira nia rekursu ne’e ita seidauk hatene maibé kada postu médiku ne’e ita koloka pesoál na’in lima, no fiel ospitál ne’ebé mak atu instala besik iha na’in Presidente nia servisu fatin iha Palásiu Presidente ne’e ita sei destaka profisionál saúde ne’e hamutuk 15 mak iha ne’ebá,”nia esplika.

Nia informa, kona ba karreta ambulánsia, Servisu Nasionál Ambulánsia Emerjénsia no Médikamentu (SNAEM) hamutuk neen ba fatin sira ne’ebé idetifika maibé iha mós ambulansia ida sei akompaña Atleta hodi halo monitoriza ba sira.

“Ambulansia ita ne’e ita destaka neen, rua sei iha Palásiu Presidente ka Fiel ospitál, no ida ita monta iha rotunda BJ Habibie, ida fali iha JL World, ida fali iha Kristu Rei nian okos iha karreta para fatin no ida fali iha dolok-oan depois ida seluk sei halai ba mai hodi kontrola no monitoriza ita nia atleta sira, karik sira hetan buat ruma no kondisaun saúde ruma iha dala sira bele halo intervensaun lalais,”Nia informa.

Iha fatin hanesan Xefe Saúde Progama Emerjénsia husi OMS iha TL, Jhon Prawira informa, Organizasaun Saúde Mudiál (OMS) sente kontente tebes atu simu parseiru sira hotu iha workshop ohin ne’e tanba Organizasaun Mundial Saúde servisu hamutuk ho Ministeriu Saúde hodi hametin Timor-Leste nia sistema monitorizasaun no resposta ba moras infetiva sira. 

“Hanesan ita hatene, iha semana tolu de’it nia laran, Timor-Leste sei sai nu’udar uma-na’in ba Expozisaun Marathon Internasional Dili, tuir mai Marathon Internasional Dili rasik. Iha fulan Setembru, nasaun ne’e mós sei organiza Sorumutuk Komisaun Rejional OMS nian iha Sudeste Aziatiku,” dehan Xefe Saúde Progama Emerjénsia husi OMS iha TL Jhon Prawira.

Nia dehan, hafoin Timor-Leste adezaun nu’udar membru ASEAN, bele hein katak eventu internasionál barak liu tán sei organiza iha nasaun laran iha tinan hirak oin mai ne’ebé sai importante ba Timor-Leste bele hetan benefísiu sosiál kulturál no ekonomia sira iha eventu internasionál sira ne’e 

“Ida ne’e nu’udar realizasaun no oportunidade importante ida ba Timor-Leste, hodi lori benefísiu sosiál, kulturál no ekonómiku ne’ebé signifikante,”Nia dehan.

 Maibé, reuniaun misau ida-idak mós lori risku ba saúde públika. Númeru partisipante no vizitante internasionál barak aumenta posibilidade ba transmisaun moras infetiva, insidente seguransa ai-han no bee, perigu ambientál, emerjénsia médika no ameasa saúde públika sira seluk.

Alende iha mo’s dezafiu ne’ebé ita hasoru maibe laos atu evita akontesimentu sira ne’e maibe oinsa atu asegura no prontu prevene ho hatan efetivu ba risku potensiál, tanba ne’e workshop ne’e fo oportunidade importante atu representa husi ministeriu saúde, SNAEM, Laboratóriu Nasionál Saúde, HNGV, AIFAESA, PNTL no komunidade Maratona internasionál Dili sira

“Dezafiu ida-ne’ebé ita hasoru mak la’ós atu evita akontesimentu hirak-ne’e, maibé atu asegura katak ita prontu atu prevene, deteta, no hatán ho efetivu ba risku potensiál ruma. Workshop ohin nian fó oportunidade importante ida atu halo ida-ne’e. Hamutuk, reprezentante sira husi Ministeriu Saúde, SNAEM, Laboratóriu Nasionál Saúde, HNGV, AIFAESA, Polísia Nasionál Timor-Leste, no Komisaun Maratona Internasional Dili sei servisu hamutuk hodi identifika risku saúde públiku, ne’ebé asosiadu ho eventu halibur nasaun sira ne’ebé atu mai, avalia sira-nia posibilidade no impaktu potensiál sira, no dezenvolve média mitigasaun prátika sira,”Nia esplika.

Tanba ne’e atu suporta prosesu ida-ne’e, Organizasaun Saúde Mudiál (OMS) sei uza nia instrumentu atu halibur risku, ne’ebé dezenvolve ona liu husi espesializasaun koletiva espesialista saúde públika internasionál no prátika sira iha kampu.

“Instrumentu ne’e sistemátiku avalia risku sira iha domíniu xave oin-oin, inklui fatór eventu jerál sira, risku sira ne’ebé relasiona ho fatin, hahalok partisipante sira, risku epidemiolojiku sira, CBRN (Kemial, biolojiku, radiolojiku ka nukleár) no fatór ambientál sira. Servisu iha grupu, ita sei avalia risku sira iha área hirak-ne’e nia laran no dezenvolve planu mitigasaun bazeia ba evidénsia,” Nia Informa.

Nia haktuir, importante liu, iha workshop ohin la’ós de’it kona-ba Marathon Internasional Dili. Maibé, ida-ne’e reprezenta investimentu ida iha Timor-Leste nia kapasidade ba futuru hodi organiza ho seguru eventu nasionál no internasionál boot hotu-hotu, koñesimentu, parseria no esperiénsia pratika ne’ebé dezenvolve ohin loron sei hametin sistema monitorizasaun nasaun nian, preparasaun emerjénsia nian, no kapasidade jestaun saúde públika nian iha jerál ba tinan hirak oin mai. 

“Ha’u fiar katak diskusaun sira ohin nian sei hametin liután kolaborasaun entre instituisaun hotu-hotu ne’ebé partisipa, liu-liu iha lideransa SNAEM no Ministériu Saúde nian no estabelese fundasaun ida-ne’ebé forte ba preparasaun no resposta ba ameasa saúde publika iha futur, no ikus liu husi hakarak hato’o ami-nia apresiasaun maka’as ba KOICA, tanba nia suporta ho laran-luak hodi halo workshop ne’e posivel. OMS nafatin iha kompromisu tomak atu fó apoiu tékniku tanba Timor-Leste kontínua hametin nia kapasidade nasionál ba seguransa saúde no preparasaun emerjénsia,” nia Konklui.

Entretantu partisipa husi Workshop ne’e mak husi liña Ministerias sira no mós parseiru sira hanesan Cruz Vermello Timor-Leste (CVTL) no seluk tan

 

Jornalista: Aniceto Da Silva

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top