
Dili, 15 Setembru 2026- Konstrusaun Estadiu Nasionál Timor-Leste iha Tasi-Tolu presiza kolaborasaun entre Governu, Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) no komunidade, atu garante projetu infraestrutura desportiva ho padraun internasionál ne’e bele realiza ho di’ak no fó benefísiu ba komunidade tomak.
Membru Ezekutivu Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), José Luis Oliveira, hatete Timor-Leste presiza iha Estadiu Nasionál ida ne’ebé bele reprezenta identidade tanba país ne’e seidauk iha estadiu nasional ho padraun internasionál.
Durante ne’e Timor-Leste uza kampu desportivu iha país no iha liur bainhira hala’o kompetisaun internasionál, tanba seidauk iha estadiu nasional ne’ebé kumpre rekizitu internasionál nian.
“Estadiu Nasionál ne’e reprezenta nasaun Timor-Leste. Ita presiza estadiu ida ne’ebé bele sai orgullu nasional ba ita hotu,” dehan Membru Ezekutivu FFTL, José Luis Oliveira
Tanba ne’e FFTL iha ona planu atu harii estadiu ho apoiu husi FIFA, no responsabilidade husi federasaun mak atu prossegue konstrusaun infraestrutura desportiva ne’e.
Alende ne’e, nia hato’o agradese ba Governu Timor-Leste tanba desizaun atu oferese rai ba FFTL, hodi bele utiliza ba konstrusaun Estadiu Nasionál.
“Ami agradese tebes ba Governu, tanba Governu oferese rai ida ne’e mai ami atu harii estadiu,” nia dehan.
Nia mós hato’o apresiasaun ba komunidade sira ne’ebé prontu atu kolabora no kontribui ba realizasaun projetu konstrusaun Estadiu Nasional Timor-Leste nian
Tuir planu preliminár, área ne’e la’ós de’it uza ba konstrusaun kampu futeból ho padraun internasionál, maibé sei dezenvolve mós fasilidade desportiva no rekreativa sira seluk.
Fasilidade sira ne’e inklui ginásiu, zona verde, lagoa no zona trekking, ne’ebé bele uza husi komunidade atu halo atividade desportiva no lazer.
Nia afirma, zona trekking sei dezenvolve iha área besik lagoa, hodi fó oportunidade ba komunidade atu tama ba área ne’e no halo atividade físika hanesan kamiñada no ezersísiu.
“Ita la’ós halo de’it estadiu, maibé ita halo mós fasilidade sira seluk ne’ebé bele fó benefísiu ba komunidade iha jerál,” nia afirma.
FFTL mós konsidera katak dezenvolvimentu zona verde no área lagoa importante atu asegura protesaun ambiente, nune’e aspetu desportu no konservasaun ambiente bele lao hamutuk.
Nia hatete katak, iha área Tasi-Tolu, komunidade durante ne’e uza ona área sira balu ba atividade desportiva no rekreativa. Tanba ne’e, planu konstrusaun Estadiu Nasionál sei tenta integra fasilidade sira ne’ebé bele fó benefísiu ba komunidade.
Bainhira atu realiza projetu ne’e presiza kolaborasaun entre Governu, Federasaun Footbal Timor-Leste (FFTL) no komunidade, hodi garante katak Estadiu Nasionál bele sai infraestrutura nasional ida ne’ebé la’ós de’it serve ba futeból internasionál, maibé mós fó benefísiu ba komunidade tomak.
Governu Timor-Leste, liu husi entidade kompetente sira, hamutuk ho Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) no lideransa lokal, hala’o diálogu ho komunidade iha área ne’ebé determina ona ba konstrusaun Estadiu Nasionál Timor-Leste.
Iha diálogu ne’e, Governu hato’o informasaun ba komunidade kona-ba desizaun Estadu atu uza área ne’e ba konstrusaun infraestrutura desportiva nasional nian
Diretor Jeral, Terras Propriedade, Lucas Antonio da Costa hatete, antes prosesu konstrusaun hahú, ekipa téknika sei hala’o levantamentu no identifikasaun detalla kona-ba uma, moru ho ai-horis no sira seluk ne’ebé iha área ho medida aproximadu 12,5 hektares.
“Levantamentu ne’e sei envolve entidade governamentál relevante sira, inklui área Terras e Propriedades, Obras Públikas no Agrikultura, atu determina situasaun rai, estrutura sira no ai-horis ne’ebé iha área ne’e. Ami sei halo lai levantamentu hotu, depois dadus sira hotu ami halo konfirmasaun,” dehan Diretor Jeral, Terras Propriedade, Lucas Antonio da Costa, iha Tasi Tolu
Nia esplika katak, uma no moru sira sei halo avaliasaun hodi kolabora ho entidades Ministru Obras Públikas (MOP), enkuantu ba ai-horis sei envolve área Agrikultura atu determina nia valor.
Governu mós asegura komunidade katak prosesu ne’e sei la hala’o ho presaun, tanba dadus kona-ba uma, ai-horis no estrutura sira sei foti uluk hodi halo avaliasaun no konfirmasaun antes tama ba etapa tuirmai.
Diretor Jeral, Terras no Propriedade dehan, desizaun kona-ba área ne’e mai husi Estadu, ne’ebé sei determina fatin atu utiliza ba konstrusaun Estadiu Nasionál Timor-Leste.
Governu konsidera konstrusaun Estadiu Nasionál nu’udar infraestrutura importante ba dezenvolvimentu desportiva iha Timor-Leste, liuliu iha área futeból no partisipasaun Timor-Leste iha kompetisaun desportiva rejionál no internasionál.
Nia hatete, konstrusaun estadiu ho padraun internasionál presiza partisipasaun no apoiu husi komunidade, tanba dezenvolvimentu ne’e la’ós de’it responsabilidade Governu, maibé mós envolve sidadaun sira hotu.
“Ita hotu, hanesan komunidade iha Dili, fó apoiu hodi konstrusaun estadiu ida ne’e bele lao,” nia hatete
Prosesu ne’e sei hala’o tuir prosedimentu, inklui levantamentu no estudu kona-ba situasaun iha área ne’ebé sei uza ba konstrusaun estadiu.
Levantamentu ne’e sei haree mós ba komunidade sira ne’ebé hela iha área, inklui uma no propriedade ne’ebé bele afetadu, ho objetivu atu Governu iha dadus ne’ebé kompletu antes hala’o etapa tuirmai.
Nia afirma, Dili nu’udar kapital Timor-Leste, nune’e dezenvolvimentu iha kapital presiza kolaborasaun entre Governu sentrál, autoridade munisipál no komunidade.
“La’ós ita sarani de’it iha liur. Agora ita iha momentu atu kontribui, tanba dezenvolvimentu ne’e sei fó benefísiu ba ita hotu,” nia afirma.
Iha kontestu Timor-Leste nia integrasaun iha ASEAN, país presiza kontinua dezenvolve infraestrutura no hadia kondisaun moris povu, hodi bele hatudu kapasidade no identidade nasional iha nivel rejionál no internasionál.
Dezenvolvimentu ne’e mós tenke haree ba objetivu Planu Dezenvolvimentu Nasional 2011–2030, ne’ebé orienta país atu atinji dezenvolvimentu sustentável no hadia qualidade moris povu.
Reprezentante komunidade Afetadu Tasi-Tolu, Francisco Lopes Silva, hatete, komunidade komprende no apoia programa dezenvolvimentu Governu, maibé husu atu prosesu levantamentu dadus kona-ba rai no uma hala’o ho klaridade no konsiderasaun ba situasaun komunidade.
Bazeia ba esplikasaun husi autoridade no ekipa téknika, iha aspetu balun ne’ebé komunidade konsidera di’ak, maibé iha mós pontu balun ne’ebé presiza esplikasaun tan.
Tuir nia, levantamentu dadus kona-ba rai no propriedade tenke hala’o ho transparénsia, tanba komunidade hela iha área ne’e no iha istória no esperiénsia própria kona-ba situasaun rai.
Nia dehan, komunidade la kontra program Primeiru-Ministru nian komunidade sira apoiu tomak ba dezenvolvimentu maibe tenke konsidera komunidade sira nia preokupasaun ne’ebé ho dignu
“Ami la kontra programa Primeiru-Ministru nian. Ami mós apoia, maibé prosesu ida-ne’e tenke liu di’ak no konsidera komunidade,” nia afirma.
Komunidade iha área ne’e durante tempu naruk, no sira-nia situasaun presiza konsidera bainhira Governu hala’o levantamentu no planeamentu projetu.
Iha tempu liu bá iha movimentu komunidade no konstrusaun uma iha área sorin-sorin, inklui iha área besik infraestrutura públika, ne’ebé presiza hetan atensaun husi autoridade.
Nia mós husu Governu no autoridade munisipál atu haree ba nesesidade komunidade, inklui asesu ba transporte no fasilidade sira seluk, bainhira iha movimentu komunidade tanba prosesu dezenvolvimentu.
Nia dehan, Komunidade ne’e mos husu no hakarak atu foti dadu ne’e lolos no klaru, hodi halo identifikasaun ba uma ne’ebé sai afetadu ba konstrusaun estadiu Nasional Timor-Leste ne’e komunidade la impede ba dezenvolvimentu sira hanesan ne’e
“Ami hakarak dadus ne’ebé loos no prosesu ne’ebé klaru, tanba rai ne’e ami hela iha, maibé ami la hakarak impede dezenvolvimentu,” nia dehan.
Nia subliña katak komunidade prontu atu koopera ho ekipa téknika no autoridade sira, desde prosesu ne’e hala’o ho respeitu, diálogu no konsiderasaun ba interese komunidade.
Representante komunidade ne’e mos hato’o agradesimentu ba Governu no autoridade sira ne’ebé fó oportunidade ba komunidade atu hato’o sira-nia hanoin no preokupasaun kona-ba prosesu dezenvolvimentu iha Tasi-Tolu hodi halo konstrusaun Estadiu Nasional Timor-Leste nian.
Jornalista: Aniceto da Silva