
Dili, Agostu 2026-Presidente Institutu Nasionál Kombate HIV-SIDA (INCSIDA), Daniel Marçal hatete, Institutu Nasionál Kombate HIV-SIDA (INSCIDA) tempu besik sei halo kordenasaun ho Ministreriu Edukasaun atu inklina sensibilizaun kona-ba importánsia husi HIV ba iha kurikulu nune’e bele implementa iha tinan oin.
“Ita presiza ko’alia bebeik ami mós iha konkordánsia ida ko’alia ho parte SEFOPE atu sira atu fo mós formasaun hanesan ne’e, iha kontinuasaun ho edukasaun atu implementa iha kurikulu balun iha tinan oin, ita halo sensibilizaun informasaun ba ema, ita prepara brosura no fo informasaun badak husi ema ida ba ema ida,” dehan Daniel Marçal ba Jornalista sira iha resintu INSCIDA
Nia dehan presiza mós kondisaun ida husi parte legál nian, oinsá bele regula relasaun seksuál livre, maibé atu halo regula no legalidade presiza lei.
“Ida ne’e la’ós kompetensia INSCIDA nian ne’e kompetensia governu nian, parte husi INSCIDA nian mak halo advokasia ho parte relevante sira, tanba ne’e husu ba parte relevante sira bele ka lae atividade livre ne’e presiza regula ka lae, tanba ita la’ós ko’alia kona-ba direitu seksuál maibé ita kolia kona-ba livre,”Nia dehan
Nia haktuir tanba iha nasaun barak estabelese lei atu bele regula atividade sira ne’e, maibé Timor-Leste balun seidauk koñese sexu livre iha, maibe ema haree númeru sa’e makaas transmite husi seksu livre ne’e.
“Kazu ida agora sa’e makas ne’e iha indisiu, tanba maluk Timor oan sira halo sexu livre mak barak, sé ita la regula no la evita sei sai konsekuénsia ba ita nia nasaun, tanba ne’e INSCIDA hamutuk ho média sira ita halo ona, no fo nafatin mensagen ba sira, maibé iha nasaun seluk mensagen ne’e salva ema ida rua, maibé kuandu kuantidade barak presiza regula ho lei atividade livre sira ne’e,”Nia haktuir
Tanba ne’e INSCIDA halo hela konsultansaun no kordena barak mak haree iha média no komprende fo hanoin katak evita sexu livre.
“Ema dehan ita halo lokalizasaun, ita desfama fali direitu feto nia, tanba ne’e halo legál tiha atu proteje ita nia ema no ita nia rai,maibé to’o agora nia solusaun ba ema ne’ebé mak moris ho moras HIV-SIDA ho dropout solusaun agora di’ak tanba la barak hanesan uluk no munisípiu barak mak ladún iha ona,”Nia Konklui.
Jornalista: Aniceto da Silva