
Dili, 25 Agostu 2026-Autoridade Turismo Timor-Leste (ATTL.IP) ho Instituto Geosiensia Timor-Leste, IP (IGTL.IP), Asina Memorandu Koperasaun Servisu liga ho fatin Turismo hirak ne’ebe IGTL, IP indentifika ona iha Timor-Leste
Presidente ATTL, IP Virgilio Simith hatete, Memorandu ne’e hanesan Pasu koperasaun ho IGTL, IP, hodi Proteje No promove area Turistiku sira iha Timor Leste
“Memoradu ida ne’e hanesan marka pasu ida halo koperasaun ho Autoridade Turizmu Timor-Leste ho Instituto de Geosiênsias de Timor-Leste (IGTL.IP) tanba fatin ne’ebé mak IGTL deskobre foin dadauk ne’e sai hanesan patrimonia geologiku fatin turistiku patrimonio istoriku ba Timor-Leste rasik ATTL hanesan institutu ida ne’ebe mak haknar nia responsabel ba area konaba oinsa mak atu proteze fatin turismu sira oinsa mak atu promove ita nia fatin sitiu turistiku no historiku.” Dehan Presidente ATTL, IP Virgilio Simith iha salaun Nobre MNEK
Presidente Instituto Geosiensia Timor Leste, Institutu Publiku (IGTL.IP), Job Brites dos Santos konsidera Asina MoU entre IGTL, IP ho ATTL, IP ne’e importante tebes tanba fatin Turistiku ne’ebé IGTL, IP indentifika ona iha valor Turismu, ATTL, IP mak iha kompetensia hodi halo servisu
“MoU ohin ne’e importante tebes para ba baze kooperasaun entre instituisaun rua. Depoiz MoU ne’e rasik ita fahe ona responsabilidade katak ami IGTL haree ba deskobrimentu identifika nian. Haree ba parte Geosiensia nian, mas kuandu sítiu ne’e iha ona valór turizmu mak ami presiza ATTL tanba ne’e sira-nia kompeténsia no sira mak hatene servisu ida-nee, Ezisténsia IGTL 2009, ne’ebé haleu Timor-Leste ne’ebé foti informasaun Geolojia no serake ida-ne’e iha poténsia Geositiu ka lae” nia hatete
Presidente IGTL, IP ne’e Afirma, Geositiu sira ne’ebé indentifika ona tenke promove ba Geo Parke UNESCO mundial hodi bele hetan benefisiu tanba UNESCO iha makina hodi promove area Turismo sira ne’e ba Mundo,
“Kuandu identifika iha Geositiu mak tenke promove nia ba Geo parke UNESCO mundiál nian ita sei hetan benefísiu husi ne’ebá tanba UNESCO nia mákina hodi promove área sira-ne’e ba mundu tomak, Tinan kotuk Geoparke iha mundu hamutuk 251 ida-ne’e konsege halo atrai vizitante miliaun 500 hodi vizita sitiu sira-ne’e ida-ne’e sei fó impaktu ba ekonomia lokál”
Fatin Turistiku sira ne’ebe IGTL indentifika sai ona Patrimoniu Geolojia mak sitiu ECI Saurus, Lesiluli Kailaku mak prenxe ona kriteriu.
Jornalista: Mateus F. de Deus