Dili, 23 Jullu 2026-Instituto Nasional Combate HIV-SIDA (INCSIDA) halo sesaun fahe informasaun no sensibilizasaun kona-ba HIV-SIDA ba kandidatu traballador sira ne’ebé sei ba servisu iha Austrália. Atividade ne’e realiza iha Hotel Beach Garden ho objetivu hasa’e koñesimentu partisipante sira kona-ba dalan prevensaun, teste voluntáriu, no importánsia atu labele halo diskriminasaun hasoru ema ne’ebé moris ho HIV.
Presidente Institutu Nasional Combate HIV-SIDA (INCSIDA), Daniel Marçal hatete, sensibilizasaun ne’e tanba iha koordenasaun ho Sekretáriu Estadu Formasaun Profisional no Empregu (SEFOPE) no Agensia ne’ebé responsavel ba traballador Timoroan ne’ebé atu halo servisu iha Australia, tanba ne’e fahe informasaun moras HIV-SIDA ne’e hodi sira labele monu ba lasu no labele sex livre iha fatin-fatin.
“Sensibilizasaun ida ohin ne’e mosu tanba iha kontaktu iha koordenasaun entre SEFOPE ho agensia ne’ebé maka responsavel ba maluk sira ne’ebe mak prepara atu ba liur ne’e katak informasaun konaba HIV ne’e importante teb-tebes ba maluk sira ne’e tanba risku ba sira nia moris bainhira la iha informasaun ne’e risku teb-tebes” dehan Presidente INCSIDA Daniel Marçal iha hotel Gordeb Beace Pantai kelapa
Nia hatutan, Tanba iha historia timoroan ne’ebé buka moris iha rai liur fila mai ho kondisaun moras tanba la kontrola an hodi moris livre iha rai liur no utiliza osan ne’ebé husi sira nia kosar ben hodi sai prejudika ba sira nia saúde.
“Bazea mos ba historia katak maluk balun sai ba liur di’ak depois fila mai ho saúde ne’ebé la diak kestaun tanba moris livre iha liur ne’eba moris arbiru deit, utiliza osan ne’ebé sira hetan kosar ben, maibe sala utiliza osan sira ne’e lori fali problema boot saúde ba sira nia vida rasik, sira nia moris rasik” nia hatutan
Iha sensibilizasaun ne’e Instituto Nasional Combate HIV-SIDA (INCSIDA) ho SEFOPE kontinua halo koordenasaun hodi fo informasaun ba kandidatura traballador Austrália sira atu nune’e bele hanoin hetan informasaun ne’e bainhira halao servisu iha rai liur no evita moris livre ho sex livre sira ne’e.
Iha fatin hanesan reprezentante Kandidatu Traballador Austrália, Holmes Guterres argumenta sensibilizasaun ida ne’e hanesan informasaun hodi prevene no labele monu ba moras HIV-SIDA.
“Formasaun ne’ebé foin ita tuir hanesan fahe esperiensia mai ita atu nune’e prevene an atu labele moras ne’ebé agora Virus ne’e moras HIV-SIDA, pur ezemplu ita hare agora iha timor dehan moras ne’e sa’e barak, nune’e tuir formasaun ne’ebé ohin Presidente fahe atu nune’e prevene ita atu nune’e labele monu ba moras virus ne’e. Importante tebes ba ita timor oan ba joven sira” nia haktuir
Koordenador Pre-Departure Briefing (PDB), Agustinho Maya hatete ba oin husi Sekretariu Estadu Formasaun Profisional no Empregu (SEFOPE) sei halo tan akordu ho Instituto Nasional Combate HIV-SIDA (INCSIDA) hodi halo planu ba oráriu nune’e husi INCSIDA nian fahe informasaun HIV-SIDA ba Timoroan sira ne’ebé atu ba halo servisu iha Australia.
“Ba oin ita sei halo dala ruma parte SEFOPE uluk ne’e halo akordu ida ho INSCIDA ona, maibe ba oin ohin ami koordena ho diretora para ba oin ita planea ba orariu balun para bele enkaixa ita boot sira nia parte husi INCSIDA nia tekniku balun ka reprezenta balun para oinsa bele mai partisipa mos hodi bele fahe informasaun ruma ba kolega Timoroan ne’ebé mak atu ba servisu iha australia para oinsa liga ba programa ne’e oinsa sira bele halo prevensaun iha australia ne’eba. Mais enjeral iha australia kuase ema nian kontroladu hotu” nia dehan
Jornalista: Aniceto da Silva